Ciljevi tečaja:

  1. Shvatiti da je vježba stres i to se treba poštovati
  2. Razumjeti da je snaga bilo kakve strukture određena kvalitetom i snagom materijala od kojih je napravljena
  3. Razumjeti razliku alopatskog (izolacijskog) i holističkog (integrirajućeg) pristupa rehabilitaciji
  4. Cijeniti programiranje softvera vs. pristup građenje hardvera u rehabilitaciji i tjelovježbi
  5. Razumjeti važnosti bazične pripreme i na što bi se takvi programi trebali fokusirati
  6. Naučiti što su biomotoričkih sposobnosti i kako ih najbolje razvijati u vašem programu treninga

High-tech ili Low-tech?

Danas imamo više tehnologija nego ikad u povijesti. Uređaji napravljeni za testiranje svega i svačega, i kao pilule za “liječenje” skoro bilo čega to nas muči. Problem je što ove naprave, čini se, ne pomažu. Ako išta, postepeno otpadanje zdravlja naše rase kao cjeline je tu upravo zbog ovih tzv. “napredaka”. Od izuma mikroskopa, zdravlje čovjeka je većinom polako propadalo. Mnogi profesionalci danas su obučeni u visoko-tehnološkim tehnikama kvantitativnih procjena. Nažalost, mnogi osnovni, holistični pristupi —koji su se koristili stolječima—su zaboravljeni. Postoji više doktora, fizičkih terapeuta, kiropraktora i nutricionista po građaninu nego ikad prije.

Istraživanja i izvještaji iz tradicionalnih izvora bih željeli da vjerujemo da su se ortopedske ozljede smanjile i da nam je zdravlje bolje nego ikad. Ali, ako pogledate alternativne izvještaje, suprotno se čini istina. Statistika o degenerativnim bolestima pokazuje da stope ubrzano rastu. Zašto? Trenutačno stanje zdravlja ljudi je definitivni signal da nešto nije uredu s trenutnim pristupom medicine—koji je liječiti simptom, ne pronalaziti uzrok simptoma.

 

IZOLACIJA = SPECIJALIZACIJA

Svaki dio tijela je zajedno povezan, neurološki, kemijski, mentalno i fizički. Danas imamo specijaliste za sve odvojene dijelove tijela. Kako smo postali više specijalizirani, izgubili smo uvid u što stvarno čini ljude boljim. Specijalisti bi se trebali koristiti samo nakon što softver (dijeta i organi) i hardver (fizičko tijelo) več rade u skladu.

Optimalna struktura dozvoljava silama da se razgranaju iz kralježnice – utočišta tijela. Kada kralježnica postane ležaj za opterećenje, ona će popustiti. Optimalna struktura dozvoljava optimalnu funkciju i optimalna funkcija, će zauzvrat, održati optimalnu strukturu.

Stresni prijelomi su česta ozljeda u sportaša. Te ozljede se bi se trebali gledati kao znak loše prehrane, lošeg tehnike u treningu i/ili ne prikladne periodizacija. Tijelo je sposobno ekstremnim neurologičkim zahtjevima. Za postići potencijal vlastitog tijela, moraš izgraditi pametne, ne samo velike mišiće.

Svatko je jedinstven. Ne možeš uspješno tretirati isti problem jednim pristupom svaki put. Moraš smotriti individualni softver svakog klijenta dok tretiraš hardver.


Bazična pripremljenost

Svaki rehabilitacijski program treba započeti s fazom bazičnog treninga. Bazična faza kondicijskog programa je temelj za fazu specifikacije. Ako ne postaviš dobru bazu, nećeš postići željeni rezultat, barem ne dugoročno.

Neki klijenti će postići kratkoročne rezultate na loše propisanom programu!

——->

Ali samo zato što klijent gubi mast i nabija mišiće ne znači da je na dobrom programu. On možda izgleda “fit”, ali njegovo tijelo je pretučeno i u boli, njihov program nije bio efikasan.

Ciljevi bazične pripreme

  1. Poboljšati zdravlje. Tijelo treba biti zdravo da može izdržati tjelovježbu, koja je dodatni oblik stresa.
  2. Kardiovaskularni fitnes, po potrebi.
  3. Psihološki fitnes. Sudjelovanje u svakom pokretu, pogotovo tijekom vježbi s opterećenjem.
  4. Poboljšati fleksibilnost i balans mišića.
  5. Unaprijediti funkciju kroz optimalni programiranje motoričkih engrama. Razumijevanje rada živčanog sustava.
  6. Uvažiti bitne biomotoričke nedostatke. Većina ljudi trenira ono što im dobro ide, pojačavajući disbalanse. Umjesto, trebali bi se fokusirati na ono što je klijentima slabost.
  7. Pripremiti se za specifično kondicioniranje. Većina programa započnu na ovom koraku, preskakajući veoma bitno bazično kondicioniranje i tranzicijske faze.

 

Savjet: Program bazične pripreme treba graditi prema završnom proizvodu, pripremajući klijenta za fazu specifikacije.


Programiranje motoričkih engrama

Refleksi uspravljanja i naginjanja

Čovjek je dizajniran da funkcionira u tri-dimenzionalnoj okolini da bi radio ono što treba da preživi. Mi nismo dizajnirani da sjedimo na stolicama ili treniramo na spravama.
U prošlosti, srž bodybuildinga je bio zdravlje, ali sada mu je fokus na izgleda izvana. Oprema koju bilderi koriste da postignu svoje estetske ciljeve ne trenira neophodne refleksne i stabilizatorske sisteme koji poboljšavaju funkcionalne pokrete.

Savjet: Kada pišete program vježbi, morate uzeti u obzir koji refleksi dominiraju u aktivnostima vašeg klijenta na njegovom poslu ili sportu. Mnogim ljudima če biti potrebna snaga u oba tipa refleksa. Bitno je utvrditi dali se klijent treba usredotočiti na jednu više od druge, zbog slabosti ili potreba.


Refleks uspravljanja koristi se da drži tijelo uspravnim dok se tijelo kreče preko stabilne površine ili objekta, kao što je ulica ili ravna daska.

Refleks naginjanja ili ravnotežni refleks, koristi se da drži tijelo uspravnim dok tijelo stoji na pokretnom objektu ili površini, kao što su pokretne skale ili skije na vodi.


  1. Primjer sporta koji zahtjeva reflekse uspravljanja je tenis. Igra se igra na stabilnoj površini.

Primjeri sporta koji zahtjeva reflekse naginjanja je skijanje na vodi. Nekoliko elemenata utječu na ravnotežu u ovom sportu: voda, brod i konstantno mijenjajuća podloga. Tvoje tijelo treba integrirati sve ove informacije iz okoline da stvori reakciju. Tvoj odgovor mora biti na nivou refleksa – biti automatski – ili nečeš uspjeti ostati uspravno.

Potrebno je oko 300-350 milisekundi za generiranje novog pokreta. Ako ne možeš reagirati na refleksnoj razini, tvoje šanse za ozljedu se povećaju. Zato, najbolje mjesto za razviti te reflekse je na treningu.

Kao što je prethodno navedeno, moraš naučiti izgraditi program specifičan svakom individualnom klijentu. Dio ovoga je identificiranje optimalnog odgovora za klijentovo okruženje.

Izvrsna vježba za osposobljavanje refleksa naginjanja je Jednoručni potisak na pilates lopti.
Težište gravitacije tijekom ove vježbe je daleko od tijela, pružajući stalni izazov posturalnom sustavu.

Sprave u teretani samo su dodatno složili ovaj problem. Ljudi možda razvijaju pojedinačne mišiće, ali oni nisu snažni funkcionalno. Dok poboljšano samopouzdanje koje ljudi steknu od treninga na spravama može biti dobro za njih emocionalno, no može dovesti do ozljeda u situacijama koje zahtijevaju funkcionalnu snagu. Mnogi pojedinci preuzmu zadatke koje misle da njihova tijela mogu podnijeti (npr. nošenje teške kutije ili komad opreme za većoj udaljenost), jer se osjećaju jakima, ali u stvarnosti njihovo tijelo ne može dobro podnijeti opterećenje i to završiti ozljedama.


OTVORENI- VS ZATVORENI- KINETIČKI LANAC

Otvoreni-lanac: Vježba kod koje distalni ekstremitet je slobodan i vježbač MOŽE savladati objekt na kojeg primjenjuje silu.

Zatvoreni-lanac: Vježba kod koje distalni ekstremitet je fiksiran i vježbač NE može savladati objekt koje tijelo gura ili povlači.


Motorički engrami su vrlo specifični. Lat pul-down lat i zgib izgledaju kao vrlo slični pokreti, ali vaš mozak ima dva različita engrama za ove vježbe. Lat pul-down smatra se vježbom otvorenog kinetičkog lanca. Tijekom ove vježbe, distalni kraj je slobodan – humerus se kreće preko lopatice. S druge strane, zgib je vježba zatvorenog kinetičkog lanca dok je distalni ekstremitet fiksiran – skapula se kreće preko relativno fiksiranog humerusa.

Način na koji mozak regrutira aktivaciju mišića za te dvije vježbe je 180 ° drugačiji. Putovi za regrutaciju stoga su drugačiji, i nećete vidjeti veliki prijenos između te dvije kretnje. Ako vježbate gimnastičara, na primjer, pretežno vježbama s otvorenog-kinetičkog lanca, nećete dobiti optimalne rezultate. Ali, ako vježbate gimnastiku s više vježbi s zatvorenog-kinetičkog lanca, koji imaju veći prijenos na svoj sport, rezultati bi vjerojatno bili bolji. Kompatibilnost otvorenih- i zatvorenih-lanaca je još jedna varijabla o kojoj trebate razmislite u odabiru specifičnih vježbi  za svakog pojedinca.

 

Programiranje motoričkog engrama

1. Da li odabrana vježba ili pokret rješava relevantnu biomotoričku slabost vašeg klijenta

  • Bazična faza kondicioniranja treba ukloniti slabosti.
  • Specifični trening bi trebalo razviti biomotoričke sposobnosti specifične za zadatak

 

2. Od izolacije do integracije
Izolacijske vježbe općenito razvijaju izolirane biomotorske sposobnosti-—ne vještine ili funkcionalne pokrete. Primjer vježbe izolacije je bench press. Bench press vježba razvija snagu, ali efikasno ne trenira druge biomotoričke sposobnosti. Integracijske vježbe obično razvijaju više biomotoričnih sposobnosti i kada se prikladno propisuju, razviti će relevantne motoričke strukture. Kabel-potisak je funkcionalnija vježba od bench pressa, trenira obrazac potiska dok istovremeno razvija nekoliko biomotoričkih sposobnosti (ravnoteža, snaga, koordinacija)

3. Unaprijediti inter-mišićnu koordinaciju
Inter-mišićna koordinacija je razvijena korištenjem vježbi koje ciljaju radnje više zglobova i mišića. Optimalni funkcionalni prijenos je najvjerojatniji kada „složene“ vježbe zahtijevaju korištenje centralno generiranih motoričkih obrazaca

Prednosti primalnih obrazaca kretanja

1. Razvoj općih biomehaničkih motoričkih obrazaca.

2. Automatizacija Primalnih Pokreta i općih motoričkih sposobnosti koji omogućuju:

• Sprječavanje ortopedskih ozljeda kroz poboljšano statičko i dinamičko programiranje posturalnog engrama.
• Razvijanje kompleksnijih motoričkih sposobnosti.
• Poboljšana sposobnost da se usredotočite na strategiju igre ili zadatak pri ruci, zbog slobode od fizičkog tijela.

3. Povećana neuromuskularna rezerva, što rezultira:

• Sposobnost održavanja nečijeg težišta nad smanjenom bazom podrške i poboljšanom sportskom izvedbom.
• Smanjena vjerojatnost ozljede pri kraju igre zbog loše motoričke kontrole.

4. Vježbe Primalnih Pokreta s višestrukim zglobom rezultiraju većim umorom u centralnom živčanom sustavu od izolacije i/ ili vježbe na spravi, jačajući živčani sustav.

5. Sprječavanje ozljeda kroz profilaktičko kondicioniranje.

 

Preuzeto i sažeto s chekinstitute.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *